O gradu Senju i Pavlovu poslanju

Poznavanje materije, stručnost i jasna strukturiranost vidljiva je u svim člancima novoga broja časopisa Matice hrvatske Hrvatska revija. Glavna je tema broja grad Senj, njegova povijest u prijašnjim vjekovima i njegova sadašnjost. Unutar 79 stranica govori se o Senju kao o gradu bogate kulturno-povijesne baštine, nepravedno zanemarene.

Izd. Matica hrvatska, 2022.

Broj otvaraju tekstovi Miroslava Glavičića i Borislava Grgina o značenju, topografiji i spomenicima antičke Senije i srednjovjekovnog Senja. Zatim Tomislav Galović i Blaženka Ljubović opisuju kako se tijekom povijesti razvija grad Senj, koji posjeduje bogatu kulturnu baštinu iz različitih povijesnih razdoblja, od čega se može izdvojiti zlatno doba hrvatskoga glagoljaštva.

Helena Knifić Schaps ističe kako se o pozamašnoj povijesti grada može saznati čitajući Senjski zbornik koji izlazi od 1965. godine. O heraldičkoj baštini grada i tvrđavi Nehaj kao simbolu obrane Senja piše Enver Ljubović te o gradu govori kao o „svojevrsnom muzeju na otvorenom“. Časopis Senjski zbornik koji su pokrenuli Senjsko muzejsko društvo i Gradski muzej Senj jedinstven je kao i sam grad, koji se može nazvati Dubrovnikom sjevernog jadranskog primorja, ističe Mirjana Matijević Sokol. Gradski muzej Senj ove godine slavi šezdeset godina postojanja, a uvid u vrijednost muzejskog djelovanja donosi Blaženka Ljubović. Filip Galović navodi obilježja senjskog govora u 20. stoljeću, čija je izvornost poljuljana s dvama svjetskim ratovima.

U vrijeme Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca neravnopravan položaj Hrvatske i neriješeno nacionalno pitanje donijeli su prve izraze nezadovoljstva Hrvata. Zalaganje za nacionalni identitet rezultiralo je 1937. strašnim zločinom nad hrvatskim omladincima – senjskim žrtvama, o čemu detaljno piše Željko Holjevac.

Poznati hrvatski patofiziolog Zdenko Kovač u povodu stote obljetnice patofiziologije u Hrvatskoj sa suradnicima je uredio knjigu Pavlovo poslanje, posvećenu istaknutom znanstveniku Pavlu Sokoliću. Knjiga predstavlja prikaz stoljeća profesije, almanah je patofiziologije u Hrvatskoj i ono što bi svaka grana medicine trebala imati. Profesor Kovač osvrće se na uspješno nastajanje Dubrovačke ljetne škole patofiziologije, na kojoj studenti imaju priliku kroz rasprave s predavačima dobiti bolji uvid i razumijevanje patofiziologije.

O još jednoj obljetnici u novom broju Hrvatske revije piše Tomislav Šovagović; pedesetoj obljetnici od objave knjige Sveti bunar, prve knjige književnika Stjepana Tomaša. Pola stoljeća stvaranja književnika Tomaša obilježeno je objavljivanjem priče Zločini i kazna ili Sve je relativno, svojevrsnom “skicom za portret” još uvijek neukoričena romana Ptice.

Od osvrta i prikaza treba istaknuti onaj Đure Vidmarovića o knjizi Nevenke Nekić Naša klecala i baklje. Djelovanje, stradanja i mučeništva u Družbi sestara milosrdnica svetoga Vinka Paulskoga, koja govori o stradanju i mučeništvu časnih sestara milosrdnica koje su bile poznate po dijeljenju kruha gladnima, izgradnji bolnice, dječjeg vrtića i škole za medicinske sestre. Zrinka Todorić donosi osvrt na knjigu slovenske filozofkinje i sociologinje Renate Salecl Čovjek je čovjeku virus. O prvoj obljetnici smrti uglednoga kazališnoga glumca, redatelja i sveučilišnoga profesora Saše Anočića, kao i knjizi Trilogija gubitnika koja objedinjuje njegove poznate drame, može se pročitati u osvrtu Tomislava Šovagovića.